#LEGENDSFOREVER ĐURĐA FOČIĆ-ŠOUREK

Đurđa Fočić-Šourek proslavljena sportašica koja je tri puta sudjelovala na Olimpijskim igrama i godinama bila ikona hrvatske atletike koja je ljubav prema sportu iskoristila u svojoj drugoj karijeri.

Đurđa Fočić – Šourek ostavila je veliki trag u atletici u Hrvatskoj. Osvojila je brojne državne i međunarodne titule i natjecala se na Olimpijskim igrama u petoboju. Godine 1968. završila je 17., a 1972. i 1976. bila je 11. Na Mediteranskim igrama 1967. godine osvojila je tri srebra na 80 metara s preponama, skokom u dalj i skokom u vis. Na Mediteranskim igrama 1971. osvojila je dvije brončane medalje na 100 metara s preponama i u štafeti 4×100. Na Mediteranskim igrama 1975. osvojila je jednu srebrnu medalju u štafeti 4×400 i dvije brončane medalje u skoku u vis i 100 metara s preponama. Dobitnica je Državne nagrade Franjo Bučar za sportska postignuća. Pet puta je osvajala pehar Mladosti za najbolju sportašicu i nagradu Mladost za životno djelo.

Đurđa je počela trenirati atletiku s 18 godina, što se tada smatralo regularnim terminom za početak. Vrlo brzo se posvetila napornim treninzima, natjecanjima i putovanjima po svijetu na svjetskim atletskim prvenstvima. Međutim, kada su je zamolili da mlađim sportašima da preporuku i savjet, nije se mnogo ustručavala naglasiti važnost ne odustajanja od edukacije. Uvijek je balansirala između svog sportskog vremena i obrazovanja, sve dok nije završila studij na Ekonomskom fakultetu i počela raditi u Zagrebačkom sportskom sindikatu (pod različitim nazivima) gdje je 1991. godine zamoljena da se angažira u općinskoj upravi za sport u Grad Zagreb. U općinskoj upravi postala je voditeljica jedinice, a kasnije i pomoćnica pročelnika Ureda za sport, kulturu i obrazovanje Grada Zagreba.

Đurđa je bila i članica uprave Hrvatskog olimpijskog odbora. Svoje vrijeme posvetila je i HAŠK Mladost kao članica Izvršnog odbora tijekom 2000-ih. Danas je u mirovini, nakon fantastične sportske karijere i respektabilne profesionalne karijere u sportskoj administraciji. Uvijek je balansirala između svog sportskog dijela života i profesionalne karijere dajući sebi dovoljno da ispuni sve zahtjeve posla i ono što je uprava tražila od nje. Isti koncept koji je koristila i prilikom studiranja – ispunite sve zadatke za sveučilište, a sve preostalo vrijeme iskoristite za trening i sport.

Kao žena nikada se nije osjećala diskriminiranom i nadmoćnom od strane muškaraca. Imala je podršku obitelji pa joj je bilo lakše, ali iz srednje klase uvijek je bila vođena da ide naprijed, da bude kreativna i produktivna. Kao žena po zanimanju u sportskoj upravi, imala je koristi od primjene svojih sportaših vještina i izdržljivosti kako bi bila učinkovitija i uspješnija.

Đurđa ističe važnost ne napuštanja obrazovnog procesa tijekom vrhunca sportske karijere, bez obzira na unosne materijalne nagrade. Smatra da karijeru treba razvijati na obrazovanju, a ne na sportu.

Đurđa, prva s desna, tijekom press konferencije za IAAF Grand Prix Zagreb 2009.